M.V. Ladilova: Imanja na rodnoj zemlji – nova razvojna perspektiva Rusije i svijeta

M.V. Ladilova

http://www.anastasia.ru/news/detail/35645/

Prijevod: Imanja na rodnoj zemlji – nova razvojna perspektiva Rusije i svijeta

M.V. Ladilova. Imanja na rodnoj zemlji – nova razvojna perspektiva Rusije i svijeta, 20. studenoga 2017.

Konferencija: „Uloga i uvjeti razvoja ‘imanja na rodnoj zemlji’ u društveno-ekonomskome preobražaju Rusije“

Tema: “Imanja na rodnoj zemlji – nova razvojna perspektiva Rusije i svijeta”

 

Ideja pod nazivom ‘imanja na rodnoj zemlji’ usmjerena je na značajno poboljšanje uvjeta života pojedinih obitelji, stvaranje povoljnih uvjeta življenja budućih naraštaja. Ona istodobno stvara prelijepu sliku budućnosti Rusije, zemlje, sposobne intenzivno razvijati se u svim smjerovima i potiče stanovništvo na viši stupanj moralnosti.

“Imanja na rodnoj zemlji – nacionalna ideja Rusije“ – naziv je do kojega su ljudi kojima je bliska ideja došli spontano. To nisu samo lijepe riječi.

Desetine tisuća ruskih obitelji počele su se objedinjavati u skupine, kupovati zapuštenu zemlju, obraslu korovom. Počeli su je obrađivati i vraćati život zabačenim selima i seocima.

Fond „Anastazija“, čija sam direktorica, posjeduje neobične podatke o usponu Rusije u budućnosti.

Za posljednjih deset godina u seoskim je područjima Rusije osnovano 370 naseljenih mjesta novoga tipa, a to su naselja na imanju na rodnoj zemlji.

Imanja su stvorili ljudi raznih nacionalnosti, vjeroispovijesti bez podrške države. Uzeli su hektar zemlje i grade za vječnost svoja imanja na rodnoj zemlji. Stvaraju ih za sebe, za svoju djecu i unuke, za prelijepu budućnost Rusije. Svake im se godine pridružuju nove skupine. Tako se stvaraju nova naselja. Tako se ne na riječima, nego na djelu ostvaruje patriotizam naroda.

Onima koji podižu imanja na rodnoj zemlji zajedničko je to da su oni svi čitatelji knjiga iz ciklusa „Zvonki cedar ruski“, ruskoga pisca Vladimira Nikolajeviča Megrea.

Na različite su se načine odazivali svakojaki kritičari o stvaralaštvu Vladimira Megrea, sve dok glavnu riječ nije preuzeo najvažniji kritičar – narod. Izrekao je je svoje misli u stihovima, pjesmama i slikama, posvećenima junacima njegovih knjiga. Ispričao je to konkretnim djelima, stvarajući imanja buduće prelijepe zemlje – Rusije!

Osnovna ideja knjiga – usavršavanje životne sredine stvaranjem imanja na rodnoj zemlji – predstavljena je umjetnički, na zanimljiv način.

Glavna junakinja knjige, pustinjakinja iz sibirske tajge, Anastazija, pokazuje važnost ove ideje kroz filozofske priče o Bogu, o sudbini čovjeka. Idejama knjige i njihovim neobičnom, djelotvornom provedbom, zainteresirala su se vodeća svjetska sveučilišta.

Magistar ekonomskih znanosti iz Rusije predstavio je projekt ekonomskog razvoja države na osnovi ideja knjiga Vladimira Megrea o imanjima na rodnoj zemlji peterim sveučilištima u SAD-u. Četiri sveučilišta su ga pozvala da kod njih piše doktorsku disertaciju na ovu temu. Prihvatio je poziv jednoga od sveučilišta da zajedno s obitelji tamo živi i radi pet godina.

Ruski znanstvenici, poglavito ekonomisti, pokazuju snažno zanimanje za ideje knjiga Vladimira Megrea. Ova konferencija, koja se održava na vodećem sveučilištu Rusije to potvrđuje. Ali to nije dostatno. Trebalo bi stvoriti zasebnu, stalnu radnu skupinu od znanstvenika iz različitih područja znanosti, uključujući metafiziku.

Jer u knjigama se ne govori samo o imanjima na rodnoj zemlji, nego i o racionalnijem načinu čuvanja nuklearnoga otpada, učinkovitome čišćenju suvremenih velegradova, znatno savršenijem načinu osvajanja svemirskih prostranstava. Trebalo bi također pokušati shvatiti o kakvim se to zvukovima Svemira radi, o kojima priča Anastazija, uz pomoć kojih je ona uspjela dotaknuti mnoge duše i srca, nadahnuvši ih na stvaralaštvo. Na koji je način pustinjakinja iz tajge uspjela podariti Vladimiru Megreu magično pero, koje svijetu može predstaviti novu paradigmu razvoja.

Navest ću još jedan primjer – kako se uz pomoć toga pera može nabolje promijeniti odnos prema Rusiji i njezinu predsjedniku.

U rujnu ove godine sudjelovala sam na susretu Vladimira Megrea s čitateljima u Češkoj, u dupkom punoj dvorani od 600 ljudi. Vladimira Megrea su pitali kako se ruske vlasti odnose prema ideji imanja na rodnoj zemlji. Vladimir Nikolajevič je odgovorio da ja Vladimir Vladimirovič Putin potpisao Ukaz o besplatnoj dodjeli hektara zemlje na Dalekom istoku. Dvorana je počela odjednom pljeskati našemu predsjedniku.

Pomislila sam kako bi tako našemu predsjedniku mogao zapljeskati cijeli svijet. Za to bi samo trebalo donijeti u Rusiji zakon „O imanjima na rodnoj zemlji“, služeći se djelotvornim kombinacijama iz knjiga, koje ljude nadahnjuju na stvaranje.

Može doći i do toga da svijet zaplješće drugoj zemlji i drugome predsjedniku.

U Bjelorusiji se već razrađuje koncepcija zakona „O imanjima na rodnoj zemlji“. O tome je progovorio zamjenik predsjednika Vlade, Mihail Rusij nakon prijama građana u Vijeću ministara. Vicepremijer je rekao da je priprema koncepcije projekta zakona „O imanjima na rodnoj zemlji“ već daleko odmakla. Stvorena je radna skupina, koja razmatra ovo pitanje. „Sve u svemu, koncepcija je praktički razrađena, sada još samo pojašnjavamo neke detalje. Osobito se razmatra pitanje količine zemlje koja će se dodijeliti za ta imanja“, rekao je. U Bjelorusiji ima više od 570 ljudi koji se smatraju gospodarima sličnih imanja na rodnoj zemlji. Najviše ih je u Voložinskoj i Vitebskoj oblasti. Navodi se prema podacima s internetske stranice belta.by.

Što je s ukazom o „hektaru na Dalekom istoku“?

Bitna je razlika u poimanju „hektara na Dalekom istoku“ i Zakona „O imanjima na rodnoj zemlji“.

Kao što i sam naziv kaže, dalekoistočni hektar nije hektar na rodnoj zemlji. To je isto što i zemljišni zakonik. U frazi „imanja na rodnoj zemlji“ sadržana je filozofija načina življenja, usavršavanje životne sredine. To je neki oblik života čovjeka na zemlji, blizak narodu.

Dalekoistočni hektar podrazumijeva sve: farmersko gazdinstvo, zemljoradnju, lov, odnosno ne stavlja u prvi plan obitelj, nego malo poduzetništvo (na hektaru zemlje nije se moguće baviti krupnim biznisom). Dalekoistočni hektar stavlja u prvi plan biznis, seosko gospodarstvo, ne obitelj. Zar se mi rađamo zato da bismo se bavili biznisom? Rađamo se zato da bismo živjeli i učinili udobnim život za našu djecu na planetu, da bismo stvarali prostranstvo ljubavi za svoju malu Domovinu.

Ideja sama po sebi nije loša. Ona ne zvuči tako kao „imanja na rodnoj zemlji“. Potrošački odnos prema zemlji i zakonu i ništa više od toga.

Govoreći o razvoju seoskih krajeva, možemo pretpostaviti koliko se financijskih injekcija daje za taj program. Nije li onda jednostavnije podržati stanovnike imanja na rodnoj zemlji, koji toliko godina grade svoja imanja na rodnoj zemlji i doprinose tomu na sve moguće načine: stvaraju nove skupine, nova naselja, nova imanja na rodnoj zemlji. Podržati to, što su već ljudi stvorili. Država danas financijski ne pomaže razvoj naselja.

Nova seoska naselja – naselja s imanjima na rodnoj zemlji jako se razlikuju od sela i seoceta, u kojima je stari naraštaj na izmaku života i bilo bi dobro kad bi ga zamijenili ljudi iz seoskih ljetnikovaca (dača).

Ideju imanja na rodnoj zemlji su napadali. Nisu ju podržavali, nego su ju pokušali ocrniti. No, što je najvažnije, ona se razvijala. Njome bi se trebale baviti državne institucije. Ne bi trebali tražiti to, što nisu mogli naći stoljećima, nego bi trebali proučavati to, što se već rasplamsalo i što se razvija.

Država bi trebala podržati one koji već stvaraju svoja imanja na rodnoj zemlji, kao i one, koji ih počinju stvarati ili koji žele uzeti zemlju. Trebala bi se izjasniti da podržava ideju iz knjiga Vladimira Megrea. I promisliti o tome kako pomoći. Jedino će tako zaživjeti slike iz knjiga, a znamo da slike vladaju svijetom.

 

 

Dolazi do paradoksalne situacije: Knjige, koje su potaknule ljude na stvaranje prelijepe budućnosti, u mnogim su ih oblastima pokušali zabraniti (ne samo u Kazahstanu); protiv njih su organizirali hajku u novinama. U isto vrijeme na različitim mjestima pokušavaju ukrasti ideju i prikazati ju kao svoju, a kao rezultat ne nailaze na razumijevanje i podršku društva, nego na odbijanje.

 

U potrazi za slikom budućnosti

 

Današnje vlasti Ruske Federacije (Kremalj) traže sliku buduće Rusije, uz pomoć koje bi Vladimir Putin mogao krenuti na izbore 2018. godine. Slika budućnosti – to je program koji uključuje područja ekonomije, društva, političke reforme – program, koji će postati osnovicom predizborne kampanje Vladimira Putina. Administracija predsjednika obraća se gubernatorima sa zamolbom da stvore sliku budućnosti oblasti, kao što se danas razrađuje slika budućnosti cijele zemlje.

Slika budućnosti – glavna je ideologija kampanje, koja objedinjuje cilj politike nove etape za razne društvene skupine i društvo u cjelini. Kažu da se slikom budućnosti bave deseci raznih skupina, uključujući Centar za strateški razvoj pod rukovodstvom Alekseja Kudrina, dekana Ekonomskog fakulteta Moskovskog državnog sveučilišta M.V. Lomonosova, Aleksandra Auzana, predsjednika „Sberbanke“, Hermana Grefa. Potragu za slikom budućnosti treba samo pozdraviti. No bit će veoma žalosno ne primijeti li rukovodstvo zemlje, institucije, gubernatori da se ta slika već rodila; ona živi i razvija se iz godine u godinu. A u Rusiji tek traže sliku budućnosti.

Imanja na rodnoj zemlji kao ideja i filozofija novoga načina života sve se više prihvaća od strane naroda. Razmislite o ovim brojkama. Samo u Rusiji, bez ikakve pomoći države, postoji 370 naselja, s imanjima na rodnoj zemlji. Uz pomoć države, danas bi ih moglo biti preko dva milijuna.

U Rusiji danas ima ionako malo pozitivnih vijesti. Neka onda ideju stvaranja imanja na rodnoj zemlji podrži Predsjednik Ruske Federacije, Vladimir Putin. Neka to postane najpozitivnija ideja, koju će razmotriti i predsjednici drugih država. Veoma se nadam da će ideja imanja na rodnoj zemlji, imajući u vidu i podršku Moskovskoga državnog sveučilišta M.V. Lomonosova biti u konačnici priznata od strane države kao nacionalna ideja Rusije. I da će biti donesen zakon „O imanjima na rodnoj zemlji“, koji će omogućiti građanima život i rad na svojoj zemlji bez straha za život budućeg naraštaja.

 

Maja Ladilova

Izvršna direktorica Fonda „Anastazija“